Amalie Skram - Profesor Hieronimus
Amalie Skram (22. 8. 1846., Bergen – 15. 3. 1905., Kopenhagen) norveška je spisateljica, među najistaknutijim predstavnicima naturalizma u Norveškoj. Roditelji su joj bili skromnih sredstava, obitelj velika (petero djece), poslali su je isprva u najbolju gimnaziju u gradu, ali obiteljski prihodi nisu dopuštali nastavak školovanja.
više...
Povijest Mahnova pokreta
S jedne strane, mahnovština je pojava golemog opsega, veličine i značenja, koja se zbivala iznimnom snagom, odigrala kolosalnu i krajnje složenu ulogu u sudbini revolucije, izdržala titansku borbu protiv svih oblika reakcije i više puta spasila revoluciju od sloma – pojava neobično bogata neobičnim, živopisnim epizodama koja je natjerala ljude da govore o njoj i da se za nju ne zanimaju samo u Rusiji, već i u inozemstvu.
više...
Anarhizam i obrazovanje
Veći dio vremena koje sam provela istražujući za knjigu bila sam udubljena u svijet devetnaestostoljetnih socijalnih anarhista i opčinjena njime. Sjedeći u
tihim arhivima, prekapajući po knjižnim antikvarijatima, prateći tragove Kropotkina u londonskom East Endu i Francisca Ferrera na ulicama Barcelone,
bilo je lako izgubiti se u tom svijetu, u kojemu se toliko toga činilo mogućim.
Stoga nimalo ne iznenađuje da su me neki čitatelji knjige optužili da sam „romantičarka“ ili „utopistkinja“. A opet, ma kako neugodne te optužbe bile,
Ni demokrati ni diktatori
Errico Malatesta (1853. - 1932.) rođen je u obitelji zemljoposjednika u Santa Maria Capua Vetere, tada u Kraljevini dviju Sicilija. Već kao adolescent postaje
politički aktivan, isprva kao republikanac. Prvi put je uhapšen sa četrnaest godina, a 1871. se pridružuje Prvoj internacionali unutar koje se povezuje s
anarhističkom frakcijom. Kao vješti govornik i agitator, sudjeluje u organiziranju anarhističkih grupa u Italiji, Rumunjskoj, Španjolskoj, Egiptu,
Povijest jedne bombe
Roman Povijest jedne bombe (Dzieje jednego pocisku) u poljskom je izvorniku objavljen 1910. Radnja se zbiva tijekom revolucije 1905. Mladog kemičara
revolucionarna organizacija poziva da im izradi bombu koju žele iskoristiti za atentat na visokog ruskog carskog dužnosnika. Atentat ne uspijeva, a bomba
otad prelazi iz ruke u ruku, donoseći nesreću svakome tko je se dotakne. Opisujući povijest te bombe, autor prikazuje portrete poljskih revolucionara iz
Raspjevane žeravice - Izabrane pjesme 1962.-1982.
Katalin Ladik, rođena u Novom Sadu 25. listopada 1942., mađarska je pjesnikinja, glumica, performativna umjetnica. Posljednjih dvadesetak godina živi između Novoga Sada, Budimpešte i Hvara. Raspon njezina stvaralaštva pokriva književnost, glumu, stvaranje i interpretaciju eksperimentalnih zvukovnih kompozicija i radio igara, fonetičku i vizualnu poeziju, happeninge, performanse, akcije, mail art. Obilježava je istraživanje jezika vizualnom i vokalnom ekspresijom, ali i pokretom i gestom. Njezin rad uključuje kolaže, fotografije, gramofonske ploče, događanja u urbanim i prirodnim sredinama.
više...
Načela i ciljevi anarhizma - Anarhistički eseji
Charlotte Mary Wilson odigrala je važnu ulogu u pojavi britanskoga anarhističkoga pokreta tijekom 1880-ih, a između ostaloga bila je osnivačica, prva urednica i nakladnica časopisa Freedom, časopisa koji je godinama bio glas glavne struje britanskoga anarhizma, a iznimno važnu ulogu imala je i u sklopu nakladničke kuće Freedom Group tijekom prvog desetljeća njezina postojanja. Rođena je 1854. u selu Kemertonu. Otac joj je bio liječnik, a majka je potjecala iz uspješne trgovačke i svećeničke obitelji. Obrazovala se onoliko koliko je u to doba bilo dostupno djevojkama.
više...
Ni dieu - ni mètre. Anarhične primjedbe o teoriji svijesti i spoznaje
Ova knjiga govori o đavlu i o dragom Bogu. Ona pokušava pokazati da dragi Bog nije tako drag i da đavao nije tako zao kako smo mi od istočnog grijeha skloni pretpostavljati. Na nju su me potaknuli Paul Feyerabend i Dieter Henrich, svaki na svoj način. Njima dvojici dugujem više nego što se možda vidi iz teksta. Drugi paragraf prerađena je i vrlo skraćena verzija moje disertacije, koju je 1971. pod naslovom ‘O osnovama pristupa vlastitoj i tuđoj svijesti, posebno svijesti autohtonih naroda’ prihvatio Filozofsko-povijesni fakultet Sveučilišta Heidelberg.
više...
Razmatranja o ubojstvu Gérarda Lebovicija
Guyja Deborda, osnivača Situacionističke internacionale i autora Društva spektakla, više nije potrebno predstavljati; njegova reputacija teoretičara, i to – prema Debordovom vlastitom mišljenju – „jednog od najboljih“, sustavno je rasla kroz protekla desetljeća, a autorovoj posthumnoj kanonizaciji svjedoči i Gallimardovo izdanje njegovih sabranih djela iz 2006. Ostaje, naravno, pitanje bi li Debord taj proces ocijenio kao dokaz da mu je povijest dala za pravo ili kao spektakularnu aproprijaciju potpomognutu interesima akademskih konformista.
više...
Pariška komuna i pojam države
Mihail Aleksandrovič Bakunjin ruski anarhist rođen je 1814. u Prjamuhinu, a umro 1876. u Bernu. Na studiju u Moskvi bio je u kružoku N. V. Stankeviča. Upoznavši se još u Rusiji s njemačkom idealističkom filozofijom, otišao je u Njemačku gdje se pod utjecajem lijevih hegelovaca formiraju njegovi politički pogledi. Godine 1844. ruski Senat ga je zbog njegovih političkih pogleda osudio na robiju u Sibiru. Pred njemačkom policijom Bakunjin se sklanja u Švicarsku, zatim odlazi u Pariz i tamo se upoznaje s Proudhonom i Marxom.
više...