Prvi tekst u ovoj knjižici i danas aktualnog njemačkog pisca, koji je proučavao revolucije i bio svjedok društvenog rascjepa svoga doba, anonimni je letak kojim jedan mladi čovjek upozorava uvjerljivo i jasno o izrabljivanju i varanju naroda, beskrupuloznosti i besmislenosti vlasti koja ne provod
Knjiga obuhvaća tri eseja ("Crna zastava anarhizma", "Moralnost znanstvene tehnologije" i "Psihologija nemoći") u kojima autor na razumljiv i pristupačan način promišlja američko društvo u doba studentskih pokreta, Hladnog rata i zlouporabe znanstvene tehnologije, s temeljnom namjerom da društvo
Autorica (1866. - 1912.) bila je anarhistkinja i borac za socijalna prava s namjerama izravne akcije. To je opravdala svojim životom i solidarnošču prema istomišljenicima koji su živjeli za druge.
Knjiga sadrži dva reprinta: manifest (u nas objavljen 1922.) s idejom revolucionarnog panslavizma koji je težio stvaranju demokratske federacije slavnenskih naroda izvan ruske i austrujske vlasti.
Pisac autobiografskog "Waldena" bavio se filozofijom prirode i društva. Određene društvene probleme predvidio je politički i pravno.
John Cage najintrigantniji je skladatelj 20.stoljeća. Elektronska glazba, anarhizam, originalnost, sve su to odlike opusa ovog pionira među skladateljima svoga doba."Naš je pravi posao, ako volimo ljudski rod i svijet u kojem živimo, revolucija." To je izjava Johna Cagea.
Djelovanje i značaj Federice Montseny i Lucíje Sánchez u uskoj je vezi s njihovom pripadnošću španjolskom anarhosindikalističkom pokretu i idealu liberterskog komunizma.
Autor, psiholog i anarhist, interpretira seksualno ponašanje starijih ljudi kroz analizu usporedbe mitova i stvarnosti u fizičkim promjenama seksualnog kapaciteta kod starenja, ali također i represivna društvena stajališta o seksualnosti u kasnijoj dobi (u književnosti, prikazu starijih na televi
Tri teksta u kojima se tematizira odnos Georgea Orwella i anarhizma iz pera trojice anarhističkih autora - Vernona Richardsa, Colina Warda te Nicolasa Waltera. Richardsov tekst objavljen je 1950. Wardov 1955., a Walterov 1998. (osnovan na njegovim revidiranim tekstovima iz 1961., 1968.
Pjesme njemačkog autora Petera-Paula Zahla (1944. - 2011.), liberterskog pisca i pripadnika Generacije 68. Od 1964. živio je u Berlinu gdje je održao svoje prvo javno čitanje, a zatim osnovao i vlastitu nakladničku kuću.